Rješenje u oblacima

Cloud computing

Sigurno se pitate čemu ovako zagonetan naslov, ne nije još jedna obična priča, riječ je o “Cloud computingu”. Odnosno novom poslovnom modelu i novoj tehnološkoj platformi za razvoj i izvršavanje programskih rješenja koji se danas sve više koriste.

Postoje dvije bitne razlike između “običnih” I “profesionalnih” korisnika.

Prednosti koje donosi ovaj poslovni model za “obične” korisnike su sljedeće:

1. Niža cijena programske podrške: plaća se usluga, tj. onoliko koliko se koristi (troši).
2. Programska podrška i podatci su dostupni sa svake lokacije gdje korisnik ima pristup internetu.
3. Manji troškovi održavanja i nadogradnje programske podrške.
4. Nema troškova direktno vezanih za kupovinu hardvera (strojne opreme), licenci za poslužiteljske operativne sustave, baze podataka, servere za elektroničku poštu, njihovu instalaciju i konfiguraciju te kasnije održavanje.
5. U uslugu je uključena profesionalna antivirusna zaštita, a kod pretplate i arhiviranje (eng. backup) podataka.

Međutim, nije sve tako savršeno kako izgleda, jer dakako I ovo informatičko rješnje ima nekoličinu nedostataka:

1. Problem dostupnosti – nije moguće koristiti uslugu ukoliko je internetska veza slaba ili u prekidu.
2. Problem sigurnosti:
   1. Povjerenje da pružatelj usluga neće ukrasti, prodati ili zloupotrijebiti:
   2. naše podatke, dokumente, baze podataka,
   3. podatke o našem ponašanju i korištenju aplikacija.
   4. Mogućnost “prisluškivanja” komunikacije između nas kao korisnika i naših klijentskih uređaja i računskih centara.
3. Problem ovisnosti o jednom pružatelju programske podrške, tj. usluga (zbog nedostatka standarda o zapisu podataka i njihovoj razmjeni između različitih platformi).

Kada bi pitali informatičare što zapravo predstavlja “cloud computing”, sigurno bi njihov odgovor bio da je to nova tehnološka platforma koja omogućava da se razvojni injženjeri I programeri koncentriraju na implementaciju poslovne logike umjesto da implementiraju infrastrukturu za izvršavanje i podršku rada aplikacija.
Dok sistemskim injženjerima omogućava smanjenje opsega posla pri održavanju platformi za izvršavanje aplikacija.

Tu je niz prednosti:

1. Dostupnost aplikacija:

• sa svake lokacije koja ima pristup internetu i putem njega računskom centru,
• velik broj računala omogućava povećanje dostupnosti aplikacija zbog:
• velikog broja računskih centara koji su distribuirani geografski,
• svaki računski centar ima redundantnu infrastrukturu, počevši od poslužitelja, komunikacijskih veza, sustava napajanja, klimatizacije, automatskog nadgledanja i profesionalnog informatičkog osoblja za podršku.

2. Skalabilnost aplikacija (mogućnost opsluživanja velikog broja korisnika):

1. Cloud Computing platforme omogućavaju iskorištavanje velikog broja poslužitelja i računskih centara na različitim mjestima.
2. Nova paradigma razvoja aplikacija omogućava jednostavniji razvojni proces – programska podrška se razvija kao da se planira opsluživati jednog korisnika, a infrastruktura računskog centra i platforme omogućava da se takva aplikacija “klonira” i opslužuje veliki broj korisnika u isto vrijeme.
3. U konfiguraciji Cloud Computing platforme moguće je podesiti kada će se koristiti dodatni resursi, čime se optimizira cijena korištenja infrastrukture sa stvarnim potrebama da bi se efikasno opsluživalo više ili manje korisnika.

3. Fleksibilnost u mijenjanju i prilagodbi aplikacija:

1. Aplikacija se ažurira samo na jednom mjestu, korisnici dobivaju novu verziju prilikom sljedećeg pristupa.
2. Parametrima konfiguracije aplikacija se može prilagoditi svakoj grupi korisnika.

4. Stalno praćenje rada i održavanje infrastrukture:

1. Veliki dio troškova za informatiku i osiguranje rada programskih rješenja odnosi se upravo na osiguranje infrastrukture za njihov rad, sigurnost, pohranu podataka i konfiguraciju sustava te stalni nadzor performansi rada.
2. Smještajem aplikacija u “oblak”, taj trošak je višestruko manji, a kvaliteta usluge i performanse se često povećavaju.

Da nije sve tako savršeno, kako se naprosti čini, tu su I nedostatci:

1. usvajanje novog načina razvoja aplikacija
2. nemogućnost premještanja postojećih aplikacija
3. ne postoje standardi za:
   1. povezivanje aplikacija (servisa) u “oblacima” različitih proizvođača (ili čak istog proizvođača),
   2. razmjenu podatka,
   3. premještanje podataka i programske podrške iz “oblaka” jednog proizvođača u drugi.
4. Problem sigurnosti, odnosno povjerenja da “vlasnik oblaka” neće preuzeti korisnike aplikacije, ukrasti podatke ili samu aplikaciju.

Bez obzira na nedostatke činjenica je da sve više informatičkih tvrtki ulaže u ili u razvoj platformi za “Cloud Computing” (Amazon, Microsoft, Google, SAP) ili u razvoj programskih rješenja na nekoj od postojećih platformi (Goolge, Microsoft).

Jedini skeptici u svemu tome su vladine institucije i financijske ustanove, što je u potpunosti I razumljivo, pa se nagađa da će one umjesto da svoje podatke i aplikacije stave u “oblak”, razviti svoje platforme ili sklopiti partnerstva s postojećim “oblacima” na tržištu.

Hoće li I ovaj put informatika nadmašiti vrijeme I ići korak naprijed u svojim mogućnostima ?!

Saznajte više o ovojo temi na howstuffworks.com